Bolesti jetre značajan su uzročnik pobola i smrtnosti u cijelom svijetu.

Kada govorimo o kroničnim bolestima jetre, u prvom redu mislimo na virusna oboljenja (hepatitisi A, B, C ), autoimune bolesti jetre i na oštećenja jetre uzrokovana alkoholom ili drugim toksinima, no možda premalo razmišljamo o nealkoholnoj masnoj jetri.

Jetra u svojem normalnom ciklusu rada provodi razne metaboličke procese koji pomažu probavi hrane. Neumjerenom prehranom i unosom štetnih tvari, svakodnevno stavljamo jetru na iskušenje. Jednostavne mjere kojima ćemo zaštititi jetru su zdrava prehrana, održavanje normalne tjelesne težine svakodnevnom fizičkom aktivnošću te izbjegavanje alkohola.

Prehrana treba biti bogata povrćem i voćem, žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama. Poželjno je uzimati suplemente vitamina i minerala ako postoji sumnja na njihov manjak. Za jetru su loše zasićene masti (uglavnom u hrani životinjskog porijekla), rafinirani šećer i ponajviše alkohol.

Ako se dulje vrijeme unosi više hrane nego što je tijelu potrebno, dolazi do nakupljanja masnoće i u jetrenim stanicama (hepatocitima). Proces nakupljenog masnog tkiva u jetrenim stanicama koja prelazi 5% ukupne težine jetrenog tkiva, uz smanjeno funkcioniranje jetre naziva se nealkoholna masna jetra. Sukladno tome, nastanku masne jetre često prethodi pretilost, inzulinska rezistencija, šećerna bolest i hiperlipidemija (velika količina masti u krvi).

 

Masna jetra većinom ne uzrokuje tegobe ili uzrokuje samo bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre.

Za dobro stanje jetre iznimno je važna i pravilna funkcija bubrega, stoga treba jesti što više voća i povrća te dnevno osigurati optimalne količine vode (do dvije litre). Kod većine bolesnika korisno je smanjenje tjelesne težine i prekid uzimanja tvari koja je dovela do masne jetre, što dovodi do poboljšanja nalaza. Nadalje, neophodna je tjelesna aktivnost, provođenje dijete, izbjegavanje nepotrebnih lijekova te regulacija šećera u krvi.